Kutina . org

Grad Kutina, Hrvatska

» Domena Kutina.org je na prodaju »

» This website is for sale »

Kutina City, Croatia

Kutina je grad u Hrvatskoj. Prometno je Kutina povoljno smještena uz autocestu Zagreb - Lipovac, na koju se spaja i magistralni pravac prema Garešnici, Daruvaru, Bjelovaru i Virovitici.

Grad se sastoji od 23 naselja: Banova Jaruga, Batina, Brinjani, Čaire, Gojlo, Husain, Ilova, Jamarica, Janja Lipa, Katoličke Čaire, Kletište, Krajiška Kutinica, Kutina, Kutinica, Kutinska Slatina, Međurić, Mikleuška, Mišinka, Repušnica, Selište, Stupovača, Šartovac i Zbjegovača.

Kutina je gradić udaljen 70 kilometara od Zagreba smješten na južnim obroncima vinogradima obrasle šumovite Moslavačke gore i na samom rubu Lonjskog polja, jednog od najvećih močvarnih područja u ovom dijelu Europe.

S 15.000 stanovnika Kutina je najveći moslavački poslovni, trgovački i administrativni centar sa sjedištem mnogih županijskih službi i najvećih moslavačkih poduzeća. Kutinu često nazivaju i zelenim gradom, zahvaljujući brojnom drveću, uređenim grmovima, živicama i parkovima. Ponos grada su crkva Majke Božije Snježne, stoljetni park kestenova u starom centru i prekrasna kuća obitelji Pazdera s okućnicom u najprometnijem dijelu grada. Šumice uz potoke su sastavni dio grada i mjesto igre mnogobrojne djece.

Prometno je Kutina povoljno smještena uz autocestu Zagreb - Lipovac, na koju se spaja i magistralni pravac prema Garešnici, Daruvaru, Bjelovaru i Virovitici.

Velik broj turista iz Mađarske prolazi kroz Kutinu u tranzitu. Željeznička pruga Paneuropski Koridor 10 od Zagreba prema Vinkovcima i Beogradu prolazi kroz Kutinu, a dokaz da je Kutina i u davna vremena bila križanje puteva bilo je i rimsko naselje za koje se pretpostavlja da je bilo u rimskim ispravama spominjani Varianis. Ostaci naselja nalaze se u istočnom dijelu Kutine na Kutinkoj Lipi.

Prema jednom tumačenju Moslavina je preuzeti rimski naziv za rimljanskim vinogradima obrastao Mons Claudius.

Danas u samom gradu živi 14 814 stanovnika(2001.), a na širem području 24.597. Broj stanovnika je narastao od 5000 koliko je Kutina imala 1953. do 14 992 koliko je imala 1991. Od ostalih naselja u gradskom području najveća su Repušnica (2000 st.) i Husain (1000 st.) te Brunkovac kao zasebna jedinica s oko 2500 stanovnika.

Mjesto Kutina u pisanim dokumentima spominje se prvi puta u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 10. studenog 1256. godine. Kutina se kroz stoljeća razvija, kao trgovišce, prema kojem su bile emigracije stanovništva iz sjeverozapadne i južne Hrvatske. Na početku XX. stoljeća, Kutina je kotarsko središte s općinama Kutina, Popovača i Ludina. Imala je 1903 stanovnika i bila trgovačko-obrtničko naselje.

Kutina ima razvijenu industriju, prije svih tu je Petrokemija oko koje je Kutina i narasla s 3 na 15 tisuća stanovnika u samo dva desetljeća.

Najznačajniji, jedini spomenik kulture prve kategorije u gradu je kasnobarokna crkva Sv. Marije Snježne, koja dominira kutinskom vizurom. Njena unutrašnjost jedan je od najljepših baroknih sakralnih interijera s bogatim štukaturama i slikama na zidovima, te raskošnim mramoriziranim drvenim oltarom koji dominira.